Povijest

POVIJEST HRVATSKOG OFTALMOLOŠKOG DRUŠTVA

Iako se oftalmologija, kao znanstvena disciplina, u nas osamostalila od ostalih kirurških struka potkraj 19. stoljeća, kada su se otvarali prvi očni odjeli u Zagrebu, Rijeci, Osijeku u drugim gradovima nije bilo tolike koncentracije oftalmologa, da bi oni mogli osnovati svoju sekciju ili društvo kao što su to učinili npr. hrvatski internisti, odnosno kirurzi, godine 1911, a u okviru Zbora liječnika Hrvatske.

Osnivanjem Medicinskog fakulteta u Zagrebu a pogotovo kada je osnovana Klinika za očne bolesti, a u sklopu ondašnje Jugoslavije i u Beogradu, broj oftalmologa neprestano je rastao, otvarali su se očni odjeli i u manjim gradovima. U okviru Štamparovog zdravstvenog programa, u Jugoslaviji je, do 1925, bilo osnovano 18 trahomskih ambulanata. Analogna situacija bila je i u drugim medicinskim strukama, primjerice u otorinolaringologiji i neurologiji.

Tako se 1926, na poticaj Ante Šercera rodila zamisao o stvaranju općeg jugoslavenskog društva koje bi okupljalo oftalmologe, otorinolaringologe i neurologe, pa je 16. prosinca 1926. bila u Zagrebu održana Osnivačka skupština Jugoslavenskog oto-neuro-oftalmološkog društva, na kojoj je izabran Privremeni odbor: predsjednik prof.dr. Mihallo Lapinsky (neurolog), podpredsjednik prof.dr. Albert Botteri (oftalmolog) i tajnik doc.dr. Ante Šercer (otorinolaringolog).

Od oftalmologa su u Privremenom odbori bili još dr. Vilko Panac kao blagajnik i doc.dr. Kurt Hühn kao revizor. Privremeni odbor izradio pravila, koja je 20. lipnja 1927. odobrilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, te pobrinuo da se onivanje Društva regoistrira u vodećim njemačkim i francuskim časopisima tih struka. Iz pravila izdvajamo čl. 2, koji govori o ciljevima Društva :

1. Propagiranje što užih veza između ovih triju disciplina.

2. Prikupljanje svih jugoslavenskih otologa, neurologa i oftalmologa na zajedničkom naučnom polju rada.

3. Reprezentacija jugoslavenske otologije, neurologije i oftalmologije u vanjskom svijetu.

4. Njegovanje otorinolaringologije, neurologije i oftalmologije, osobito onih pitanja koja su zajednička svim trima, ili samo dvijema od tih disciplina.

5. Odražavanje osobnih veza između jugoslavenskih stručnjaka ovih disciplina.

6. Nastojanje da otorinolaringologija, neurologija i oftalmologija zauzmu na univerzitetima naše domovine ono mjetso, koje im po važnosti pripada.

7. Podupiranje ciljeva socijalne otorinolaringologije, neurologoije i oftalmologije (skrb za gluhonijeme, slijepe i slaboumne i t.d.).

Prvi stručni sastanak ( ili kao se onda govorilo, «sijelo») održan je 19. siječnja 1927. u Zagrebu. Kasnije su se i svi daljnji sastanci održavali u Zagrebu, gdje je bilo sjedište Društva. Te su se godine održavali sastanci svakog mjeseca, do dva puta, tako da je u prvoj godini rada bilo održano 5 sijela, s 28 predavanja, odnosno demontracija, od kojih je 10 bilo oftalmoloških.

Pages: 1 2 3 4 5 6 7